Kapitalizam i Mercantilizam
Kapitalizam vs Mercantilism
Kapitalizam se razvio od merkantilizma i dok su oba gospodarska sustava usmjerena na dobit, ti sustavi imaju razlike u načinu na koji se to postiže. Kapitalizam je gospodarski sustav koji djeluje oko pojma stvaranja bogatstva u potrazi za gospodarskim rastom za naciju, dok se merkantilizam fokusira na akumulaciju bogatstva kroz ekstrakciju bogatstva za koje vjeruju da se mjeri količinom zlatnih poluga koje država ima u posjedu, Napori za vađenje bogatstva povećavaju se kolonizacijom kako bi dobili više bogatstva.
Kapitalisti smatraju pojedinog člana društva kao središnje figure u stvaranju bogatstva. Vjeruju da bi bogatstvo nacije moglo rasti kroz produktivne napore svakog pojedinca. Oni gledaju pojedince kao prirodno konkurentne. Kao takvi, oni će unaprijediti svoje vještine kako bi postigli veću učinkovitost u dodavanju vrijednosti vlastitom bogatstvu i time doprinijeli gospodarskom uspjehu nacije. Nema unaprijed definiranog kraja stvaranja bogatstva. Nacije moraju svakodnevno nastaviti rasti bogatiji. Mercantilisti, s druge strane, misle da je bogatstvo konačno i da bi vještine ljudi trebale biti izjednačene radi veće učinkovitosti u vađenju iz takvog bogatstva. Nadalje podupiru ideju da bi nacija trebala diverzificirati i prodati robu u druge zemlje kako bi akumulirala više bogatstva, istodobno izbjegavajući uvoz dobara i usluga kako bi održala pozitivnu ravnotežu trgovine. Pozitivan saldo trgovine znači da više zlata odlazi u riznicu zemlje.
Kapitalizam podupire konkurentno poslovno okruženje u kojem snage ponude i potražnje određuju cijenu dobara i usluga. U merkantilizmu, industrije upravljaju i kontroliraju monopoli koji su zaštićeni i podržani od strane vlade kroz subvencije.
S gledišta kapitalista, pojedincima treba dati slobodu i jednaku priliku za stvaranje bogatstva kroz slobodno tržište koje ima jednaku poziciju i minimalnu regulatornu intervenciju. Sloboda pojedinca da konzumira ono što želi potiče ga da proizvodi više i time dobiva više bogatstva koje će mu dati više kupovne moći. Mercantilists se suprotstavljaju tom pogledu i tvrde potrebu za teškim reguliranjem kako bi spriječili ljude da provode svoje prirodne sebične motive nakupljanja bogatstva za sebe umjesto da obogate svoju zemlju. Čak i vjeruju da bi ljudi trebali biti prisiljeni biti patriotski i podnijeti se na propise. Mercantilisti idu u mjeri u kojoj zabranjuju ljudima da kupuju luksuzne proizvode, jer to bi značilo veliku količinu novca koji izlazi iz gospodarstva.
Mercantilizam se sada smatra nestalima, dok je kapitalizam više popularan sustav kojeg mnogi gospodari prihvaćaju diljem svijeta.
Sažetak:
1. Kapitalizam gleda na stvaranje bogatstva kao ključnog gospodarskog rasta, dok merkantilizam smatra da se gospodarski napredak može postići vađenjem bogatstva.
2. Kapitalističko društvo podupire konkurentno poslovno okruženje, dok merkantilizam zagovara monopol.
3. Kapitalizam potiče potrošačku potrošnju i uživanje u životu u najvećoj mjeri kako bi gospodarstvo rasti, dok merkantilizam odbaci ekstravaganciju potrošača kako bi spriječio odljev novca iz gospodarstva.
4. Mercantilizam se sada smatra nestalima, dok kapitalizam uživa svjetsko prihvaćanje.
