Nula i Ništa
Zero vs ništa
Razlike između nula i ničega su kritične. Mnoge civilizacije nisu mogle riješiti lukav izračuni zbog neznanja prema čarobnom liku nula. "Zero" se smatra brojem, dok se "ništa" smatra praznim ili nuliranim skupom.
Zero ima numeričku vrijednost od "0." Zero je brojčana znamenka, kao i broj i koristi se za označavanje tog broja u numeričkim vrijednostima. Ona ima vitalnu ulogu u svim granama znanosti i matematike kao identifikacija stvarnih brojeva, cijelih brojeva i drugih algebarskih formacija. U sustavu vrijednosti mjesta upotrebljava se kao rezervirano mjesto. Nula postavljena nakon broja povećava vrijednost.
Međutim, "ništa" je samo koncept koji prikazuje prazninu ili odsutnost bilo čega relevantnog. Nema nikakve vrijednosti. Razlika između nula i ništa se može razjasniti pomoću primjera. Zamislite da postoje dva učenika "A" i "B" u razredu. U matematičkom ispitu od 100 bodova, "A" je student koji pohađa nastavu i pojavio se za ispit, a "B" je student koji nije pohađao nastavu niti se pojavio na ispitu. Činjenica da "B" ima nula bodova je irelevantna i znači ništa, a nula za "A" znači stvarni nulu.
Još jedna bitna razlika je ta da nula ima mjerljivi početak ili mjerljivi kraj, dok ništa nema početak ili kraj. Zero je relativan izraz, a odsutnost bilo čega mjerljivo ne odražava se ni u čemu. Ova razlika između nula i ništa se također može objasniti korištenjem teorije skupova. Skup može biti opisan kao zbirka objekata. Kao u: S = {0, 1, 2, 3, 4} U ovom setu brojevi nula, jedan, dva, tri, četiri smatraju se elementima skupa. Skup može imati podskupove jer su elementi brojevi. Može se reći da je "1" unutar seta "S." Kardinalnost seta "S" je "5", što je ukupan broj elemenata koji se nalaze unutar skupa.
Skup koji nema ništa unutar nje zove se null set ili prazni set. Prikazuje ga {} ili 0. Međutim, podskup seta S {0} nije prazan skup. Ima kardinalnost "1." Tako se razlikuje od nula ili praznih grupa. S obzirom na drugu instancu, nula je vrlo povezana s vakuumom. Vakuum je praznina. Nema ništa, ali ipak je to nešto. Nula je duljina i širina tako da ima vrijednost jednaku nuli, ali to nije ništa. Ima svoje osobine i svojstva poput čitavog nula. Sažetak:
1. "Zero" je broj, dok "ništa" nije. 2. Zero ima svoje osobine, dok ništa nema svojstva ili svojstva. 3.U slučaju nulte, barem postoji mogućnost da započne i završi nešto, dok u "ništa" nema takve mogućnosti.
