Antropologija i povijest

Anonim

Antropologija protiv povijesti

Antropologija, po puko definiciji, jest proučavanje ljudskih bića. Naprotiv, povijest je proučavanje povijesti, razdoblja! U osnovi, proučavanje povijesti jest učenje o prošlosti ljudskih civilizacija. Sve što se dogodilo u prošlosti je povijest i svaki događaj koji će se dogoditi će na kraju postati dio nje. To uključuje pisane i pisane zapise o povijesti, premda je veći naglasak na pisanim zapisima.

Povijest je definitivno širi od antropologije. Ovo potonje može biti dio povijesti, jer u stvarnosti antropologija je doista podkomponenta povijesti. Sama povijest gledanja neće vas usredotočiti na puno pojedinosti o čovjekovoj kulturi, a ne kako to može biti specifična antropologija kada je u pitanju proučavanje ljudske religije, zajedničkih mitova, pa čak i folklorova. Povijest neće biti toliko detaljna. Međutim, ne možete izbjeći proučavanje antropologije kada ulovite u povijest jer ćete se na kraju naletjeti na antropologiju kada se bavite proučavanjem prošlih događaja.

Onaj koji proučava povijest ili nešto piše o povijesti, naziva se povjesničar, dok je onaj koji se bavi antropologijom naziva antropolog.

Na objektivan način, proučavanje povijesti uključuje pronalaženje uzroka i posljedica određenih događaja. U antropologiji je samo o definiranju entiteta, na primjer ono što definira ljude i koji su njihovi preci? Prema mišljenju antropologa, odgovaranje na takvo pitanje samo će dovesti do više pitanja o tome kako će odgovor utjecati na osobine, ponašanje i veze ljudskih bića. Stoga, antropologija je specifična za proučavanje ljudskih bića sama po svim vremenskim razdobljima.

Sve u svemu, opći je cilj povijesti znati što se dogodilo, uključujući sve događaje koji su uključivali ljude. Isto tako, antropologija ima samo jedan središnji cilj, a to je holizam. Ona predviđa holistički pogled na ono što su ljudi i kakva je ljudska priroda doista.

Sažetak: 1. Povijest je proučavanje 'povijesti', dok antropološke studije o većini aspekata ljudskih bića. 2. Povijest ima širi opseg u usporedbi s antropologijom. 3. Onaj tko pomaže u pisanju računa o povijesti je povjesničar, dok je onaj koji se bavi antropologijom naziva antropolog. 4. Povijest traži otkriće odgovora na uzrok i posljedice određenih događaja, dok se antropologija prvenstveno bavi homo sapiensima (ljudima). 5. Ključni cilj povijesti je poznavanje i razumijevanje prošlosti, dok je antropologija usmjerena ka otkrivanju istinske naravi ljudskih bića.