Vmodel i model vodopada
Vmodel vs model vodopada
Jedna od najstarijih rasprava u softverskom inženjerstvu je rasprava između vodopada prema V modelu. Ova se rasprava vrti oko najboljeg softverskog modela koji razvojni programeri mogu iskoristiti. Postoje razne faze koje su uključene u proces razvoja softvera. Faze su slične iu vodopadima i V modelu, a jedina stvar koja je do sada bila sporna je pristup kojim se ta dva modela mogu postići.
U V modelu, postoji mnogo aktivnosti koje, kad se nacrtaju zajedno na shematski dijagram, tvore oblik V. Svaka faza koja je navedena ima odgovarajuću fazu koja je uključena u testiranje. Ovaj model zbog jednakog broja testiranja i razvoja naziva se modelom potvrde i validacije. Verifikacijska strana bavi se razvojnim završetkom dok se provjera valjanosti bavi fazama ispitivanja. Među aktivnostima koje verifikacija obuhvaća uključuju analizu zahtjeva gdje se podaci prikupljaju od krajnjeg korisnika. Te su informacije važne u razvoju dokumentacije softvera.
Sljedeći je dizajn sustava koji ima za cilj pripremiti funkcionalni dizajn softvera. Sljedeća stvar koja slijedi u redu je arhitektonski dizajn. Ovo se također zove dizajna na visokoj razini koja sadrži odnos sučelja i tablice baze podataka te zavisnosti tablica. Završna faza u razvojnom procesu je kodiranje gdje se cijeli projekt razgrađuje u male dijelove za kodiranje koji se zatim spajaju kako bi stvorili cijeli sustav.
Na strani potvrde, s druge strane, ima četiri faze kao u fazi potvrde. Ove faze počinju s ispitivanjem jedinice, a zatim integracijskim testiranjem, testiranjem sustava i konačno testiranjem korisnika pri čemu se cjelokupni sustav ocjenjuje u cjelini.
Model slapova je najstariji postupak razvoja softvera, s podrijetlom iz proizvodne i građevinske industrije. Osnovni koncept ovog procesa je da postoji sekvencijalni tok procesa koji se spuštaju jedan prema drugome, kao što se vidi u vodopadu. Ove faze modela vodopada uključuju potrebe skupljanja i analize gdje se prikupljaju zahtjevi klijenta. Ovaj korak dovodi do faze projektiranja, gdje se stvara veći dio softvera, a zatim faza implementacije u kojoj je napisan softverski kod. Faza koja slijedi je testiranje i ispravljanje pogrešaka, što dovodi do isporuke i konačno faze održavanja.
Glavna razlika između dvaju modela je da se testiranje obavlja nakon završetka razvoja. Model V izgleda da izgleda kao model koji ima određeni početak i kraj, dok je model vodopada kontinuirano iterativan. Model V razlikuje se od istodobnog procesa. Iz različitih softvera koji su proizvedeni na tržištu, čini se da softver proizveden korištenjem procesa V niži, budući da postoje brojne testne aktivnosti za razliku od modela vodopada koji ima jednu fazu testiranja kada je projekt završen. Stoga se može reći da je upotreba V modela poželjna kad god postoje stalne promjene koje treba uključiti. To je za osobu ili razvoj koji klijent ima uznemiren zbog potreba njihovog projekta, budući da mijenjaju ono što smatraju idealnim. Osobe s fiksnim zahtjevima koje se neće mijenjati u fazi razvoja projekta trebale bi se podmiriti za model vodopada. Također je važno napomenuti da su promjene u modelu V jeftine za implementaciju, jer se testiranje i razvoj obavljaju istodobno. To nije slučaj s modelom vodopada, koji je sklona skupa, jer se ne može primijetiti bilo kakav nedostatak softvera dok ne dođe do faze testiranja.
