Deskriptivne i inferirektne statistike

Anonim

Descriptive vs. Inferential Statistics

Statistika je jedan od najvažnijih dijelova istraživanja danas s obzirom na to kako organizira podatke u mjerljive oblike. Međutim, neki učenici zbunjeni su između deskriptivne i inferencijalne statistike, što im čini teškim odabir najboljih mogućnosti za njihovo istraživanje.

Ako pomno pogledate, razlika između deskriptivne i inferencijalne statistike već je prilično očita u njihovim imenima. "Opis" opisuje podatke, dok "inferencijalni" potiču ili dopušta istraživaču da dođe do zaključka na temelju prikupljenih podataka.

Na primjer, zaduženi ste za istraživanje tinejdžerske trudnoće u određenoj srednjoj školi. Pomoću deskriptivnih i inferencijalnih statistika, istraživat ćete broj slučajeva tinejdžerskih trudnoća u školi za određeni broj godina. Razlika je u tome što s deskriptivnom statistikom samo sažete prikupljene podatke i, ako je moguće, otkrivate uzorak u promjenama. Na primjer, može se reći da je za posljednjih pet godina većina tinejdžerskih trudnoća u X High School dogodila onima upisanih u treću godinu. Nema potrebe predvidjeti da će šestogodišnja studentica treće godine i dalje biti ona s većim brojem tinejdžerskih trudnoća. Zaključci i predviđanja izvršavaju se samo u inferencijalnim statistikama.

Načelo opisivanja ili zaključivanja također se odnosi na podatke ili prikupljene podatke istraživača. Pozivajući se na naš raniji primjer o tinejdžerskim trudnoćama, deskriptivna statistika ograničena je samo na opisanu populaciju. Jednostavno rečeno, podaci prikupljeni na X High School o tinejdžerskoj trudnoći jedino se primjenjuju na tu određenu ustanovu.

U inferencijalnim statistikama X High School može biti samo uzorak ciljane populacije. Pretpostavimo da ste u cilju otkrivanja statusa tinejdžerskih trudnoća u New Yorku. Budući da bi bilo nemoguće prikupljati podatke iz svake srednje škole u New Yorku, X High School će tada djelovati kao uzorak koji će odražavati ili predstavljati sve srednje škole u New Yorku. Naravno, to obično znači da postoji margina pogreške, jer jedan uzorak nije dovoljan da predstavlja cijelu populaciju. Ta se stopa mogućih pogrešaka također uzima u obzir prilikom analize podataka. Koristeći različite izračune kao što su srednja vrijednost, medijan i način rada, istraživači bi mogli opisati ili ispitati podatke i postići ono što žele kroz taj proces.

Statistika, osobito inferential, uvelike je važna u današnjoj industriji, uglavnom zbog toga što pruža informacije koje imaju potencijal da pomaže pojedincima da donose odluke u budućnosti. Na primjer, pokretanje inferencijalne statistike o stopi rasta stanovništva u određenom gradu moglo bi poslužiti kao osnova za poslovanje kako bi se odlučilo hoće li se postaviti trgovina u tom gradu. Činjenica da također upotrebljava brojeve za donošenje zaključaka, povećava točnost istraživanja, kao i razumljivost podataka.

Statistički rezultati se često prikazuju kroz različite modele, od grafikona do grafikona. Da bi se povećala točnost, istraživači također uzimaju u obzir razne čimbenike koji bi mogli utjecati na njihovu populaciju i prevesti ih u numeričke podatke. Na taj način, vjerojatnost pogreške se minimizira i postiže se temeljito sažeti prikaz slučaja.

Sažetak:

1.Descriptive statistika samo "opisuje" istraživanje i ne dopušta zaključke i predviđanja.

2.Inferencijalna statistika omogućava istraživačima da dođu do zaključka i predviđaju promjene koje se mogu pojaviti u području interesa.

3.Descriptive statistika obično djeluje unutar određenog područja koji sadrži cijelu ciljnu populaciju.

4.Inferencijalna statistika obično uzima uzorak populacije, osobito ako je populacija prevelika za istraživanje.