Inflacija i deflacija
Inflacija i deflacija
Inflacija i deflacija su dvije strane istog novčića. Inflacija se definira kao fenomen u kojem se opće cijene roba i usluga usporavaju. Ostali ekonomski stručnjaci to definiraju kao trajno povećanje cijene većine proizvoda, dok drugi kažu da je situacija u kojoj se vrijednost novca pada ili se brzo pogoršava.
Budući da je na suprotnom kraju, deflacija se događa kada cijene općenito padaju. Deflacija se događa kada potrošnja zajednice ne odgovara njihovoj izlaznoj vrijednosti po tekućim cijenama. Kao rezultat toga, postoji trenutak neravnoteže u kojoj se povećava vrijednost novca uz pada cijena dobara i usluga. To također dovodi do više nezaposlenosti, dohotka i dohotka.
U smislu što se fenomen smatra strožim, stručnjaci i ekonomisti smatraju inflaciju kao manje zlo. Zlo je u smislu da favorizira bogate i one koji imaju ogromne profitirajuće potencijale poput poslovnih ljudi, naravno na štetu siromašnijeg sektora (običnih potrošača i redovnih plaća). Inflacija također ima redistributivne učinke koji povećavaju jaz između niskih i visokih dohodovnih skupina. To znači da bogati postaju bogatiji dok siromašni postaju siromašniji. Uklanja bogatstvo od nekih i prenosi ih drugima bez razmatranja pravednosti. Inflacija je odgovorna za ponižavanje društvene etike jer ometa javni moral i čini umjetnu iluziju prosperiteta koja je nažalost privremena.
Deflacija je zlija jer utječe na marginalnu učinkovitost kapitala. Ulaganja i zapošljavanje oba su padale. Zbog pada cijena, prihod je uvelike smanjen. Dakle, ugovorni subjekti više neće imati dovoljno novca za plaćanje svojih radnika koji bi mogli dovesti do njihova polaganja. To je razlog zašto čak i ako se cijene robe i usluga dramatično smanjuju, većina javnosti i dalje bi ih mogla kupiti zbog niže kupovne moći. Na kraju, potražnja za tim robama naglo se smanjuje, "scenarij koji je nezdravi za najveći broj ljudi.
Sažetak:
1. Inflacija je brz i opći porast cijena dobara i usluga. 2.Deflacija je pad cijena. 3. Inflacija je dobra za kapitaliste. One postaju bogatije dok siromašne mase postaju siromašnije. 4.Inflacija ne pridonosi smanjenju nacionalnog dohotka. 5.Deflacija smanjuje produktivnost, output i dohodak; da je zbog toga nezaposlenost također dugoročno ozbiljan učinak. 6. Inflacija može potaknuti gospodarski rast, dok je deflacija loša za gospodarstvo jer smanjuje ulaganja i doprinosi pesimističnom poslovnom sektoru.
