Analiza i procjena

Analiza i procjena potrebni su u svakodnevnom životu, posebice u kognitivnim zadacima kao što su razumijevanje i pametne odluke. Obojica su također uključeni u znanost o podacima dok se bave kritičkim dokazima. Štoviše, oni rade ruku pod ruku jer je potrebno analizirati u izradi učinkovite procjene. Dakle, ti međusobni procesi očituju se u tome kako razumijemo i cijenimo informacije.

"Analizirati" i "procijeniti" dva ključna ključna pojma u ciljevima znanja jer su to potrebne u aktualiziranju vještina razmišljanja višeg reda. Na primjer, studenti su dužni analizirati teorije, pitanja, iskustva i ostale povezane pojmove. Također, učenici imaju zadatak da daju stajalište i razjasniti svoje prosudbe. Doista, analize i evaluacije ključni su procesi u učenju i nužni su za napredovanje disciplina.

Što se analizira?

Korijenska riječ analize temelji se na francuskoj riječi "analizirati" što znači "disekciju". To je također iz grčkih riječi, "ana" (razbijanje) i "liza" (opuštanje). Kao što ime sugerira, to je proces određivanja vrijednih komponenata određenog koncepta. Analizirati je nešto da se odredi njezini čimbenici, učinci, uzroci, važnost itd.

Slijede šest vrsta analiza:

• Opisni: To je kvantitativni opis općenito velikih podataka koji u osnovi zahtijevaju manje napora u odnosu na druge vrste.
• Eksplorator: ovaj tip nastoji otkriti podatkovne veze.
• Inferencijalno: Ispitivanje teorija i općenito testiranje odgovora uzorka populacije.
• Predviđanje: Ovo analizira trenutne i prošle podatke za predviđanje budućih vrijednosti.
• Uzrok: Analiziranje kauzalnosti podrazumijeva provjeravanje na koji način druga varijabla utječe na varijablu.
• Mehanizam: U usporedbi s ostalim tipovima, mehanistička analiza zahtijeva najveći napor, budući da treba testirati točne promjene varijabli među pojedinim objektima.

Što procjenjuje?

Procjena je došla iz francuske riječi " évaluer” što znači "pronaći vrijednost". Stoga je evaluacija proces potvrđivanja nečega vrijednog ili značaja. Ona procjenjuje standarde poput dobrote, korisnosti, izvedivosti i valjanosti s ciljem poboljšanja performansi i postizanja mudrih izbora.

Evo dvije vrste evaluacija:

• Formativna procjena

Procjena vrijednosti: Procjenjuje tko ili koja je potrebna određena obuka, kao i vještine koje još trebaju naučiti.

- procjena procesa: procjenjuje rad programa ili provedbu aktivnosti.

• Sumativno ocjenjivanje

-Ocijenjena dobit: Određuje u kojoj su mjeri ciljevi koji se zadovoljavaju, kao što je stupanj dodavanja ili izmjene znanja, vještina, vrijednosti i slično u kratkoročnom okruženju.

- Procjena utjecaja: Potvrđuje dugoročne učinke koji obično utječu na širi raspon populacije u usporedbi s procjenom ishoda.

Razlika između analize i ocjenjivanja

1. Proces u analizi i ocjenjivanju

Glavna je razlika u tome što analiza uključuje razbijanje koncepta u svoje dijelove radi boljeg tumačenja, dok procjena zahtjeva određivanje značaja.

1. Zaključak analize i ocjenjivanja

Zaključak iz analiza odnosi se na interpretacije implikacija, značenja i opravdanja. S druge strane, zaključak iz procjene proučava procjene kvalitete.

1. Slijed u analizi i ocjenjivanju

Općenito, analiza dolazi prije svake procjene. Da biste utvrdili vrijednost, morate identificirati elemente. Na primjer, agencija za nekretnine može identificirati samo cijenu nekretnine ako već zna svoje mjesto, mjerenje, nedostatak i druge značajke.

1. Obvezni rezultati u analizi i ocjenjivanju

Tipično, rezultat evaluacije trebao bi biti dobivena kvaliteta. Naprotiv, rezultat nije toliko obvezan u analizi, jer se uglavnom odnosi na tumačenje.

1. Duljina mentalnog procesa u analizi i ocjenjivanju

Analiza obično uključuje proces duljeg razmišljanja, jer se bavi segmentacijom i klasifikacijom, a procjena zapravo bavi zaključkom.

1. Testiranje analize i ocjenjivanja

Procjena je više povezana s testiranjem u usporedbi s analizom. Procijeniti je procijeniti nešto što vrijedi dok analizirati jest proučavanje podataka.

1. Izlaz u analiziranju i ocjenjivanju

Krajnji proizvod evaluacije je zaključak, a rezultat analize je bolje razumijevanje.

1. Subjektivnost u analizi i ocjenjivanju

Subjektivna perspektiva ima veću vjerojatnost da će utjecati na proces evaluacije u usporedbi s procesom analize budući da odluke mogu uključivati ​​emocije.

1. Akademske studije u analizi i ocjenjivanju

Analiza se češće provodi u akademskim istraživanjima u usporedbi s procjenom kako se akademik obično bavi dubinskim istraživanjima.

1. Pro i kontra od analize i procjene

Procjenjivanje prednosti i nedostataka uglavnom je povezano s ocjenjivanjem jer treba izmjeriti obje strane pri dolasku na presudu.

1. Odnosi u analizi i ocjenjivanju

Analiza se više bavi identifikacijom odnosa elemenata, dok se evaluacija fokusira na učinkovitost.

1. Ključne riječi u analizi i ocjenjivanju

Većina ključnih riječi koje se odnose na analizu su kategoriziranje, usporedba, povezivanje, ispitivanje i diferenciranje. S druge strane, ključne riječi za procjenu su sudac, procjena, rješavanje, kritika i procjena.

Analiza vs ocjenjivanja: usporedna tablica

Analiza	Procjena
Interpretira podatke	Utvrđuje značaj podataka
Zabrinuta implikacijama i značenjima	Bavi se opsegom kvalitete
Dolazi prvi prije ocjenjivanja	Potrebno je čekati analizu prije donošenja procjene
Rezultati nisu toliko obvezni	Rezultati su vrlo obvezni
Dulji i često komplicirani proces razmišljanja	Kao što samo zaključuje, to je obično kraće
Studije podataka	Ispitivanje podataka
Više povezano s objektivnošću	Mogu biti pod utjecajem subjektivnosti
Često se koristi u akademskim istraživanjima	Manje koristi u akademskim istraživanjima
Manje povezano s pro i kontra	Više se bavi pro i kontra
Više povezano s prepoznavanjem odnosa	Manje povezano s dolaskom na odnose
Ključne riječi: kategorizirati, odnositi, razlikovati	Ključne riječi: sudac, procjena, kritika

Sažetak analize i ocjenjivanja

• Analiziranje i vrednovanje potrebni su u svakodnevnom životu, kao iu unapređenju disciplina.
• Tipično, postoji šest vrsta analiza: opisni, istražni, inferencijalni, kauzalni, prediktivni i mehanistički.
• Procjena se obično opisuje kao formativna ili sumativna.
• Analiziranje interpretira podatke jer se bavi značenjima i implikacijama dok procjena procjenjuje vrijednost nečega. Dakle, rezultati su obvezniji za procjenu procesa.
• Analiza dolazi prije svake procjene.
• Analiza uvelike uključuje dulji proces razmišljanja u usporedbi s procjenom.
• Analiza se češće koristi u akademskim istraživanjima jer je usko povezana s objektivnošću.
• Identificiranje odnosa više je povezano s analizom.
• Ključne riječi za analizu su kategoriziranje, povezivanje i razlikovanje, dok su one za ocjenjivanje suci, procjene i kritike.