TIN i TAN

Svaka zemlja diljem svijeta nameće poreze i za građane i za korporacije. S toliko različitih poreza i pripadajućih poreznih brojeva za svaku zemlju, nije čudo da ljudi postaju zbunjeni o tome koji se brojevi primjenjuju u različitim okolnostima.

Dva broja koji su često zbunjeni su TIN i TAN. Identifikacijski broj poreznog obveznika (TIN) i porezni odbitak i broj računa za naplatu (TAN) mogu na prvi pogled izgledati slični, ali u stvarnosti ti brojevi su znatno različiti. Međutim, oba ova broja imaju svrhu da budu identifikacijski porezni broj.

Što je TIN?

TIN je akronim za identifikacijski broj poreznog obveznika. Svaki entitet koji plaća porez na dodanu vrijednost (PDV) mora imati TIN broj. To uključuje, ali nije ograničeno na, trgovce, trgovce od opeke i žbuke, prodavače e-trgovine (on-line), proizvođače proizvoda ili usluga ili bilo koji drugi tip trgovca koji dodaje vrijednost za proizvode ili usluge za potrošače. To je obvezatan uvjet koji se ti entiteti moraju pridržavati.

TIN je koristan i za državu i za pojedinačnu cjelinu. Identifikacijski broj poreznog obveznika daje subjektu mogućnost da ima jedno centralno mjesto za sve transakcije PDV-a. Jasno je vidljivo koliko je PDV prikupljen, plaćen ili trebao biti plaćen u bliskoj budućnosti.

Uvođenje TIN-a bila je metoda modernizacije prethodnih sustava oporezivanja. Cilj je bio koristiti informacijsku tehnologiju (IT) za obradu svih poreznih aktivnosti, uključujući obradu, obračun, prikupljanje i praćenje poreza. Nadalje, TIN je utro put za cjelokupno praćenje, budući da uključeni procesi informatičke tehnologije omogućuju pristup podacima entiteta u svim državama, bez obzira na to gdje je entitet bio registriran.

U većini zemalja odgovornost je Odjela poreza na dohodak da osigura entitetu TIN. Međutim, Internal Revenue Service (IRS) ili Agencija za socijalnu sigurnost dodijelit će TIN u Sjedinjenim Američkim Državama.

Što je TAN?

Računski broj porezne olakšice i naplate (TAN) dodjeljuje se bankama ili tvrtkama. Taj se broj koristi za praćenje poreznih zbirki (TCS) i poreznih odbitaka (TDS) koji se odvijaju na izvoru.

Osnovni primjer tvrtke koja zahtijeva TAN jest onaj u kojem je plaća zaposlenika odbila porez od plaće prije plaćanja neto iznosa zaposleniku. Odjel za porez na dobit TAN će dodijeliti tvrtki.

Razlika između TIN i TAN

• Sastav broja za TIN i TAN

TIN se sastoji samo od 11 numeričkih znamenki. Država u kojoj je izdana TIN označava se s prve dvije znamenke.

TAN je alfanumerički broj koji sadrži brojeve i slova. Prve četiri znamenke su alfabetska slova koja označavaju stanje u kojem je broj izdan i početni subjekt koji posjeduje TAN. Sljedeće pet znamenki su slučajni brojevi, a posljednja znamenka je abecedno slovo koje služi kao provjera.

• Razlog za broj

TIN se koristi za praćenje svih transakcija vezanih uz PDV za određenu tvrtku ili pojedinca. To će naznačiti kada je PDV plaćen i kada se mora platiti u budućnosti.

TAN pomaže državnim agencijama da prate prikupljeni porez na izvoru (TCS) i porez odbijaju na izvoru (TDS). Sva dokumentacija bi trebala sadržavati ovaj identifikacijski broj za referencu.

• Entiteta za registraciju

Svaki entitet ili pojedinac koji je dužan platiti PDV ili plaća PDV mora imati TIN kôd. Izvoznici, proizvođači, fizički i online trgovci moraju se prijaviti za TIN.

Svaki entitet koji oduzima porez ili naplaćuje porez na svom izvoru ima mandat da ima TAN broj. To može biti bilo koja banka ili tvrtka koja oduzima porez od plaća svojih zaposlenika.

• Dodjela agencije za TIN i TAN

TIN se dodjeljuje entitetima od strane Internal Revenue Service-a ili Agencije za socijalnu sigurnost; TAN dodjeljuje Odjel poreza na dohodak.

TIN vs TAN: usporedni prikaz

Sažetak TIN vs. TAN

• TIN je šifra od 11 znamenki koja se sastoji od samo brojeva; dok je TAN alfanumerički kod koji sadrži brojeve i abecedne slova.
• Prve znamenke u TIN i TAN-u naznačit će u kojem je stanju entitetu izdan broj.
• TIN se koristi za praćenje transakcija PDV-a pod jednim brojem; TAN nadzire transakcije subjekta koji se odnosi na naplatu ili odbitku poreza na izvoru.
• Svaki subjekt koji bi trebao platiti PDV ili koji plaća PDV mora se registrirati za izdavanje TIN koda; svaki entitet koji prikuplja ili oduzima porez na izvoru mora se registrirati za TAN kôd.
• Kodove dodjeljuje Služba unutarnjih prihoda ili Agencija za socijalnu sigurnost u slučaju TIN i Odjel za porez na dohodak u slučaju TAN.
• TIN i TAN izdat će država u kojoj se subjekt primjenjuje; međutim, isti kôd vrijedi u svim državama, a svaka država može nadzirati transakcije entiteta.
• I TIN i TAN omogućuju državnim agencijama da prate porezne poslove entiteta. Nadalje, zbog manje strožih mjera nadzora porezne utaje tvrtkama manje je vjerojatno.